Eduza blog / 18.05.2023.

Transformacijski lider: osobine lidera novog doba | Mirela Španjol, Ciceron

Tema ovog Linkedin Audia je za sve koji vas želite biti bolji lideri. Bez obzira na to jeste poduzetnik ili radite u nekoj organizaciji, bilo da već vodite ljude ili se tek pripremate za tu karijeru.

Poanta je da stari načini vođenja više ne funkcioniraju i da je moderan lider – transformacijski lider. O tome koje su kompetencije i osobine, ali alati potrebni za tu ulogu – razgovarali smo sa Mirelom Španjol iz tvrtke Ciceron, vodećom hrvatskom poslovnom konzultanticom, koja je life & business coach te praktičarka transakcijske analize.


SPONZOR

Briefing e-servisi šalje vam natječaje javne nabave za vašu djelatnost putem emaila.
Javna nadmetanja iz Hrvatske, BiH i svih zemalja regije.

Posjetite: https://www.briefing-nadmetanja.hr/


Gošća: Mirela Španjol

Mirela Španjol vodeća je hrvatska poslovna konzultantica, life &business coach te praktičarka transakcijske analize. Tvrtku Ciceron komunikacije osnovala je 2004. godine, a u svojoj 18-godišnjoj praksi surađuje s najvećim domaćim i inozemnim tvrtkama te brojnim menadžerima i pojedincima koji uz pomoć coachinga žele unaprijediti svoj život i ostvariti svoj puni potencijal.

Autorica je prvog hrvatskog priručnika za retoriku, bestsellera „Moć uvjeravanja“. U svom radu kao trenerica poslovnih vještina i certificirani coach koristi integrativni pristup objedinjujući sva znanja stečena na brojnim prestižnim domaćim i stranim poslovnim školama. Godine 2017. dobila je nagradu Hrvatske udruge za odnose s javnošću HUOJ-a za doprinos struci. Članica je Hrvatske udruge za coaching i aktivno pridonosi ugledu coachinga kao profesije u društvu.

Mirela na internetu

Poslušajte podcast

🎧 Poslušajte cijelu snimku ove odlične epizode!

Zašto promjena u paradigmi vođenja ljudi?

Živimo u nevjerojatnom vremenu u kojem se događa jako puno promjena, i to u kratkom vremenu.

Pojam transformacijski leadership pojavio se prije desetak godina kao novi način vođenja zbog velike smjene generacija (voditelja), ali i zbog promjene vrijednosnog sustava.

Raspad nekih starih modela dogodio se kao posljedica digitalizacije, općenite modernizacije i sve kompleksnijih zahtijeva tržišta:

  1. Digitalizacija (inovativni modeli poslovanja)
  2. Nova generacija zaposlenika (lidera)

I sama pandemija nam je pokazala da živimo u vremenu koje je iznimno nesigurno i kompleksno. Načini poslovanja koji su do sada bili rutinski više ne drže vodu.

A kada se velika promjena događa po prvi put – nema uzora. Nema nekoga tko je to sve već prošao pa može reći 'Evo ovako se vode ljudi u ovoj fazi promjene'. Nitko ne može predvidjeti razvoj događaja.

Ne postoji hijerarhija temeljena na znanju

U poslu se takve promjene doživljavaju na svakom koraku. Današnji startupovi produciraju inovativna rješenja i razvijaju nove načine poslovanja.

Tržišna ekonomija više nije zasnovana na načinu 'Ja tebi novac - ti meni znanje.', nego na eksperimentiranju i pronalaženju novih načina - kako ponuditi nešto inovativno na tržištu.

Lider ili šef više nije „tip“ koji zna više od tebe i koji će te naučiti kako da nešto radiš. Današnji lider ima pravo ne znati isto kao i zaposlenik ili član tima.

Nema više hijerarhije temeljene na znanju jer znanje nije poznato. Istražuje se nešto sasvim novo.

Upravo zato se događa transformacijsko vođenje, a ono znači:

  • promatrati što se događa (promjene),
  • priznati sebi da ne znamo više od onih koje vodimo,
  • da lider više nije onaj koji (naj)više zna.

Lider ima motivaciju i energiju i jednak je članovima svog tima, ali je u ulozi nekoga tko predvodi tim. No lider je jedan od jednakih. Nema autoritarnih vođa. To je osnovna razlika u odnosu na nekadašnje lidere.

U svijetu koji je neizvjestan, nesiguran i kompleksan i gdje svaki dan možete očekivati drastičnu promjenu, lideri su oni koji imaju pravo ne znati i koji zajedno sa svojim timom istražuje nove mogućnosti preživljavanja (poslovanja).

'Veži konja gdje ti gazda kaže'

Nekada, kad bi došli raditi u organizaciju, šef bi vam pokazao što i kako se radi. Očekivalo se delegiranje poslova i kontrola istih.

Danas s novim generacijama moramo raditi drugačije. Ne možemo ih motivirati rečenicama 'Moraš puno raditi, idi radi tamo što ti ja kažem, nije bitno zašto, zato što sam ja tako rekla'.

To kod današnjih generacija više ne pali, oni su digital born generacija i odrastali su u potpuno drugačijem svijetu i vrijednosnom sustavu.

Kako onda voditi nove generacije zaposlenika i zadržati ih?

Transformacijski tip vođenja

Konkretno, trebamo odbaciti neke stare karakteristike vođenja, kao što su kontrola, puko delegiranje zadataka, prebacivanje odgovornosti i jednosmjerni feedback.

Kontrola

Kontrola nije novi tip vođenja. OK je prvih mjesec dana gledati na koji način osoba radi posao koji ste definirali. No, ne funkcionira fiksno radno vrijeme (npr. gledanje je li netko zakasnio na posao), već se gleda efektivno provedeno radno vrijeme. Ljudi više ne žele 'čubriti' na radnom mjestu od 8-16 čekajući da im se da neki zadatak i da ih se kontrolira sjede li 'na svom mjestu' 8 sati dnevno.

Delegiranje

Nekada su lideri samo dijelili posao. Lider novog doba neće doći na posao da podijeli zadatke i digne noge u zrak. Uz zadatke će delegirati i ovlasti (jer ima povjerenje da će član tima donijeti dobru odluku).

Preuzimanje odgovornosti

Novi lider će poticati i preuzimati osobnu odgovornost umjesto prebacivanja odgovornosti na druge. Novi lider će reći: 'Ja sam pogriješio, donio sam krivu odluku.' Gledat će na pogreške kao dio eksperimentiranja.

Feedback

Feedback je u starom tipu vođenja bio jednosmjeran proces. Danas je on dvosmjeran– traži se feedback od ljudi, postavljaju se pitanja, a ne samo zadaci: 'Da li vas vodim na dobar način, koje vrijednosti možda kršim?'.

Transformacijsko vođenje

Za razliku od transakcijskog vođenja u kojem se vrijeme mijenja za novac, transformacijsko vođenje sadrži drugačije karakteristike:

  • traži se angažman ljudi, da budu dio organizacije, da se daju srcem i dušom i da sav svoj potencijal i kreativnost daju organizaciji ili timu u kojem rade
  • zaposlenici moraju vidjeti svoj viši smisao u toj organizaciji
  • moraju znati zašto rade taj posao, koja je svrha i kako se mogu ostvariti na tom poslu
  • cilj je da daju maksimum umjesto minimum (vrijeme za novac)
  • leading by example – osobnost i vrijednosti lidera moraju biti uzor ljudima koje vodi
  • lider ne može biti iznad njih, ne može biti autoritativni vođa kojim vlada ego

Quiet qutting

Danas se događa nedostatak ljudi i organizacije zapravo više ne biraju zaposlenike. Zato se moraju prilagođavati, htjeli - ne htjeli.

Ako top manager ne dozvoljava transformaciju poslovanja – takve tvrtke će u postati rigidne i neagilne i svi će ih prestići.

Mirela je spomenula istraživanje Filozofskog fakulteta koje govori o tzv. quiet quittingu:

Više od 45% ljudi razmišlja da napusti firmu u kojoj radi.

To je šokantno, ali nije začuđujuće. Danas velike korporacije (siguran prihod, dobra plaća, beneficije…) više nisu san snova tražiteljima posla.

Novije generacije su itekako sklonije promjenama. Mirela kaže da su oni nomadi u duši.

Organizacije više ne mogu računati na lojalnost zaposlenika ako im ne pruže ono što druga firma ne može. Radije će raditi u manjim agilnim firmama jer vide smisao i brže vide rezultate.

Generacije starog kova i transakcijski lideri polako uviđaju nedostatke starog tipa vođenja i prisiljeni su mijenjati stvari.

U transformacijskom vođenju nema rečenica poput 'Mi smo to oduvijek radili'. Promjene su toliko brze da ih ne možemo zaustaviti nego im se moramo prilagoditi.

'Mi, starije generacije, gosti smo u svijetu mladih generacija, a ne obrnuto. Mi se moramo prilagođavati njihovom svijetu.'

'Mi, starije generacije, gosti smo u svijetu mladih generacija, a ne obrnuto. Mi se moramo prilagođavati njihovom svijetu.'

Suštinske promjene i marketing

Pitali smo Mirelu kako inovirati komunikaciju, tj. kako komunicirati promjene kao firma prema unutra, ali i prema van.

Kako bi se marketing mijenjao, trebaju se događati suštinske promjene:

  • Usvajanje drugačijih vrijednosti - prihvaćanje pogrešaka, prihvaćanje da smo u fazi eksperimentiranja
  • Dubinski rad na sebi – upoznavanje sebe

Kada možete voditi druge ljude? Kad počnete voditi sebe. Kada vodite sebe? Kad se poznajete.

Kad znate zašto poludite na nešto, zašto ste u konfliktu s nekom osobom i kad znate koje su vaše vrijednosti.

Jednako vrijedi za firme. Treba se zapitati:

'Koje su naše vrijednosti, naš stvarni dubinski identitet? Što mi ovdje radimo, zašto postojimo, što mijenjamo? Što nudimo, a da ne nudi nitko drugi?'

Kad ste svjesni toga, marketing samo to izriče na van. Marketing ne treba kreirati novu stvarnost, nego komunicirati istinu prema van.

A da bi marketing govorio istinu, vi morate poznavati sebe, svoju organizaciju, ljude s kojima radite. Vi morate govoriti istinu.

Poznavanje različitih vrijednosti

Kod transformacijskog leadershipa u organizacijama važan je rad na vrijednostima. Popisuju se vrijednosti koje ljudi imaju, gleda se kako te vrijednosti mogu u sinergiji dati najbolje rezultate.

To znači poštovanje prema drugoj osobi i prema različitosti. U krajnjem slučaju, to je i osnova eksperimentiranja. Ako želiš proizvesti nešto novo, moraš poštivati ono što već postoji.

Možete spriječiti puno nervoze ako poznajete ljude oko sebe i prihvaćate njihov vrijednosni sustav.

Nismo svi isti i ne treba uvjeravati ljude da treba raditi onako kako vi radite.

Transakcijska analiza

Zanimalo nas je kako transakcijska analiza kao alat može pomoći lideru da spozna sebe i tako bolje vodi ljude. Mirela nakon 20 godina iskustva čvrsto drži do toga da uvijek treba krenuti od sebe.

Kroz njezine radionice i individualne coachinge prošlo je jako puno različitih tipova lidera s različitim prihvaćanjem samog sebe.

No tko god je krenuo na coaching – na pravom je putu i spreman na promjene. Svaka im je informacija o njima (sebi) jako puno govori zašto nešto funkcionira tako kako funkcionira.

Na coaching ili Moj business autoportret će doći ljudi koji žele promjenu.

Da bi se promjena dogodila, treba poznavati sebe i biti spreman mijenjati se.

Coaching je način na koji možeš ostvariti svoje maksimalne potencijale – proširiti svoje 'drivere', ono što te 'drivea' ili vodi.

Moramo otkriti što je to što nas motivira (interni driveri) i što motivira druge ljude oko nas. Ako smo lideri, moramo shvatiti da nemaju svi isti 'drive' kao mi. Potrebno je svakom pristupiti čovjeku individualno.

Moj business autoportret

Moj business autoportret je radionica kao spoj svega što je Mirela do sada naučila (i još uči i neprekidno radi na sebi). Kaže za sebe da je 'learner' – čovjek koji prije svega uči. Zato stalno nadopunjuje svoja znanja novim vještinama (transakcija analiza, business coaching, autogeni trening).

Ovaj program nije osmišljen samo kao radionica, već ima holistički pristup i individualan rad.

Npr. koriste se asocijativne (point of view) karte. Zašto? Coaching mora biti zabavan, ne smije biti težak i naporan.

Potrebno je na lagan i intuitivan način (kroz sliku, igru, konstelacije) doći do odgovora do kojeg nikad ne bi došli ležeći u krevetu i razmišljajući zašto je netko ovakav ili onakav.

Radi se o tome da preuzmete odgovornost za svoje transakcije s drugim ljudima. Na Moj business autoportret nikad neće doći ljudi koji misle da su svi drugi krivi.

Tri ego stanja

Često nam je teško nositi se s ljudima koji misle da su im drugi krivi za sve. Za njih možemo reći da nisu 'teachable' i zapravo nas frustriraju. Tada se trebamo okrenuti sebi i sjetiti se situacija kada smo MI bili takvi.

Konkretno, svi trebamo učiti kako biti fleksibilniji tako da prepoznamo situacije u kojima pomislimo da je netko drugi kriv – društvo, država itd. Odnosno, trebamo raditi na svojim ograničavajućim uvjerenjima koja nas u nekim situacijama mogu blokirati.

Kako? Edukacijom. Nakon edukacije postajemo svjesni svoje životne pozicije. To i je cilj - prepoznavanje vlastite pozicije i stanja.

Postoje 3 ego stanja koja istovremeno žive u nama (iz djetinjstva),a predstavljaju okosnicu transakcijske analize:

  • ego stanje roditelja (njegujuć ili kritički)
  • ego stanje odrasle osobe (pun razumijevanja, asertivan, racionalan)
  • ego stanje djeteta (buntovan)

Dovoljno je da znati ih prepoznati.

U duši imamo pravo zadržati sva tri ego stanja, samo je važno prepoznati ih i znati se svjesno prebaciti u drugo stanje.

Možemo si dati dozvolu za buntovno ego stanje djeteta. Trebamo si dozvoliti da budemo čovjek.

Razlika između coachinga i treninga

Razgovarali smo i o razlici između coachinga i treninga.

Mirela kaže da prvo trebate znati što ste u svom identitetu, duboko u duši: 'Što biste radili da vam nitko ne plati?''

Mirela za sebe kaže je učiteljica, i posao joj je da podučava. Nakon što je godine provela kao učiteljica njemačkog, postala je trenerica komunikacijskih vještina.

No, u business coachingu nije učiteljica jer njezin klijent ne zna više od nje. Klijent sam zna najviše o sebi jer su odgovori u nama.

Business coaching je proces u kojem coach nije učitelj. Coach nije netko tko će vam reći rješenje nego će vam pomoći da odgovore na pitanja nađete sami u sebi.

Coach pomaže postići maksimalni potencijal ili riješiti neki konflikt tako da postavlja pitanja, koristi alate i motivira.

U treningu znamo kako treba stajati, kako treba izgledati struktura govora, kako asertivno reagirati, koje su vježbe za glas i dikciju itd.

U treninzima je Mirela učiteljica, u coachingu je, zajedno s klijentom, istraživačica.

Coaching ima cilj, a time početak i kraj

Coaching nije kao psihoterapija, jer ima svoj početak i kraj. Klijenti dolaze s određenom temom, npr. 'Htjela bih biti bolja u komunikaciji' ili 'Često ulazim u konflikte s ljudima.

Kroz 5-6 susreta raščlanjuje se tema, objašnjava se takvo ponašanje i postavlja se cilj: 'Kako s ovim što imamo sada (resursi, osjećaji, uvjerenja) možemo postići taj cilj i ostvariti maksimalni potencijal?.'' Nakon toga treba vidjeti razliku u odnosu na početno stanje.

Ukratko: Trening je prenošenje znanja, a coaching ide u dubinu.

Gdje možete saznati više?

Na ciceron.hr možete pogledati sadržaje svih programa koji se održavaju, od business coachinga, komunikacijskih vještina, do javnog nastupa i life coachinga.

Možete ih pratiti na društvenim mrežama i gledati nedavno pokrenuti podcast 'Nitko kao ja' gdje razgovaraju s ljudima koji rade na sebi, a vrhunski su lideri u svom poslu.

Naše edukacije su za ljude koji se žele osloboditi straha od javnog nastupa, komunicirati na bolji način, a prije svega za ljude koji se žele bolje upoznati, napokon staviti sebe na prvo mjesto i biti zadovoljni sobom.

Ljudi na određenu edukaciju uvijek dođu kada je vrijeme za to. Kada budete spremni, pronaći ćete i edukaciju koja vam u tom trenutku treba.

Zato ćemo i završiti ovim Mirelinim riječima:

'Slušajte sebe i svoje srce i dovest će vas na pravo mjesto.'

Steknite nove vještine:

Moj Business Autoportret - kroz principe business coachinga

Višnja Željeznjak
Višnja Željeznjak
Edukatorica i savjetnica za edukacijski marketing i B2B digitalni marketing
Višnja je pokretačica Eduze, platforme za pronalaženje i plasiranje poslovnih edukacija na kojoj čitate ovaj članak. 21+ godina iskustva na području digitalnog marketinga i prodaje stekla je radeći na stotinama projekata razvoja web stranica u okviru svoje tvrtke Logit internet usluge d.o.o.
5,0

Pretplatite se na Eduza audio podcast

Podcast "Živjeti od svog znanja: Eduza Audio" kolekcija je snimki audio podcasta uživo u produkciji Eduze koji se emitira jednom mjesečno putem LinkedIna. Dovodimo stručne goste te pričamo o trendovima i praksi edukacijskog marketinga.